01/09/2026

Srpska šljivovica se našla na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa (FOTO, VIDEO)

Čačak – Rakija od šljive, čuvena šljivovica našla se na  Uneskovoj listi  nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 17. zasedanju koje se održava u Rabatu, u Maroku.

„Nominaciju je pripremio Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u Beogradu, a predlagači su Etnografski muzej u Beogradu i Narodni muzej Čačak. Inače, na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva nalaze se i slava, kolo, pevanje uz gusle i zlakuska lončarija”, rekla je Snežana Ašanin, etnolog Narodnog muzeja u Čačku.

Foto: AMP PRESS

Domaćin Cane Minić dugogodišnji je proizvođač rakija među kojima je ona od šljiva nekrunisana kraljica. Poznata još kao prepečenica, ljuta i mučenica pije se svuda, ali njena prestonica ipak je centralni deo naše zemlje.

„Dobra šljivovica neprikosnoveni je simbol Srbije. Ne može da se napravi ako nema dobre šljive, a to je upravo crvena okrugla ranka, a zatim madžarke koje nažalost sve manje ima. Ne zaostaju ni čačanska lepotica i rodna. Dobro se zna da se u kazan ne stavlja plod koji se ne bi i pojeo. Onaj koji je ukusan, sočan i pun treba da se stavi i u kacu. Da bi rakija bila dobra plodovi bi trebalo bi da ostanu na grani što je duže moguće, da dobro sazru jer se na taj način dobija najveći procenat šećera. Nakon branja, šljiva se odlaže u posebne sudove ili kace i ostavlja se u njima dok se ne završi proces vrenja. Tokom ova dva procesa potrebno je razlikovati dva stadijuma, kada je šljiva zrela za branje i kada je zrela za pripremu koma“,rekao je Cane Minić, dugogodišnji proizvodjač rakije.

Canetove rakije obišle su čitav svet, kupci se nižu od Čačka do Australije, a ovaj domaćin pravi rakije od svih voćnih vrsta, ali nijedna nije kao ona napravljena od srpske šljive. Kao veliki ljubitelji i poznavaoci dobrih rakija, Minići su na svom imanju među prvima napravili i muzej rakije. U njemu se mogu pronaći rakije od 1941. pa sve 2016 godine.

„Posebno čuvamo tu najstariju koja je preživela čak i Drugi svetski rat. Nju je sačuvala moja majka i tako je opstala do dan danas. Rakije iz svih godina čuvaju se u burićima, a njihov ukus zaista je jedinstven. Naš muzej vrlo često posećuju putnici namernici, ali i ljubitlji ljute kapljice. Vrlo često nakon degustacije kažu da ništa bolje nisu pili i da je srpska rakija bolja čak i od američkog viskija i francuskog konjaka“, kaže Cane.

AMP PRESS

Autor